Home Page
Anthology of Louisiana Literature

Alcée Fortier.
I. — Piti Bonhomme Godron.

Bonnefoi, Bonnefoi; Lapin, Lapin! Mo va or mo alé 4 vouzote 5ein kichoge ki 6ben drolle, com vouzote va oua, é 7ki té rivé yen a lontan, lontan.

Can zanimo té gagnin la terre pou yé minme é yé navé pa boucou 8moune encor, Bon Dgié té ordonnin yé 9 com ça pou pa manzé yé entre yé minme, pa détruit yé minme, mé ké yé té capab manzé zerbe avé tou qualité fri ké yè navé dan moune. Ça té vo mié, pasqué yé tou so criatire é ké ça té fé li la peine can yé té 10tchué leine à lote; mé ké aussi vite ké yé sré manjé zerbe avé fri, Li Bon Dgié, li sré pran plaisir pou té fé yé poussé encor aussi vite pou yé plaisir.

Mé yé pa couté le Maître! Michié Lion comancé 11manzé mouton, chien manze lapin, serpent manze ti zozo, chatte manze dera, hibou manzé poule. Yé metté yé à manzé entre yé minme, yé sré fini par détruit yé minme, si Bon Dgié té pa vini rété tou ça. Li voyé ein gran 12la sécheresse pou pini yé dé yé criauté. Cété ein kichoge ki ti ben drole tou dé minme, com vouzote a oua.

13Lair té boucanin, com can yé api bourlé baton coton, té semblé com si yé navé ein ti brouillard. Après soleil couche, ciel té résté rouge comme di fé! Temps en temps kéke nétoile té tombé en ho la terre. Lamer, fleve, lac, bayou, tou té pran baissé, baissé, tou té baissé a la foi, jika yé navé pa ein goutte dolo ki té resté. Ni la rosée té pas tombé 14bo matin pou mouillé zerbe.

Ah! mo di vouzote, mo zami tou zanimo té trouvé yé dan ein grand nembara. Yé té apé 15navigué partou, yé lalangue té apé panne; yé té vini még, még.

Yé nave parmi yé ein doctair ki té pélé 16Michié Macaque, li té batar sorcier, batar voudou. Yé di li té connin boucou kichoge, mé cété ein 17grand parlair, piti faisair. Li di les ote zanimo ké cété aforce ké yé té fé péché, que Bon Dgié té voyé tou malhair layé pou pini yé, ké si yé navé parmi yé ki té oulé payé, li sré prié pou la pli té tombé. Li té dija réissi plein foi, can li té mandé kichoge; Bon Dgié dan ciel té toujou couté 18so priére à li.

Yé navé aussi ein famé volair la, cété I'Michié Rénard, ki té; manzé tou poule ké yé navé dan so voisinage. Li di les ote zanimno: "pas bésoin couté Doctair Macaque, cé ein coquin, la pran vou ]agent sans donnin vouzote arien pou ça. Mo connin li, cé ein canaille, vouzote pa apé gagnin la pli ditou. Vo mié nou fouillé ein pi nouzote minme. Cé pa la peine conté en ho lote kichoge. Anon! Hourrah ! tou souite, si vouzote comrn moin, pasqué mo ben soif."

Astér Michié Macaque di li. " Mo pensé ben ké to soif, pirate ké to yé, astér to fini manzé tou poule ké yé navé ici. 20Tapé vini fé to vantor ici."

Maite Rénard di: " Pou ça, to ben menti, to connin ben ké hibou, fouine avé blette apé manzé tou poule, é to vini di cé moin. To connin si yé na ein volair, cé toi, marchand priére."

Tou lote zanimo, tig, lion, loup, néléphan, 21cocodri, serpent té apé navigué pou cherché dolo; yé to trouvé yé tou rassemblé pou tendé dispite Doctair Macaque avé Michié Rénard.

22I fo mo di vouzote ké si ein cochon connin grognin, chien jappé, loup hirlé, lavache béglé, chaque qualité zanimo gagnin yé tchenne langage. Ein tig, ou ben lion, ou néléphant pa capab parlé la langue ein lote bétail, chakenne parlé so tchenne langage, mé can yé tou ensemb chakenne compranne lein a lote: cochon a grognin, chien a jappé, yé va compranne yé ben. Cé pa corn vouzote moune, si ein l'allenmand vini parlé avé ein Français ou ein Méricain, li pa lé compranne, pas plis ké si I'Anglais té parlé avé ein Pagnol ké pa compranne nanglais. Nouzote moune, nou bligé appranne la langue les ote nachion, si nou oulé causé ave yé. Zanimo, cé pa ça ditou; yé compranne yé minme corn si yé té tou parlé minme langage.

Astér, fo mo fini di vou Michié Rénard té prétende ké si li té fé ein si grand sécheresse, dipi ein an la pli té pas tombé en ho la terre, ké tou zerbe té grillé, é ké nabe té apé perde yé feile é ke yé navé pas ni flér ni fri, cé pasqué yé navé pas niage dan ciel pou donnin nouzote dolo, é ké yé navé pas ein prière ka fe la pli tombe. "Tou dolo la rentré dan laterre, i fo vou fouillé ein gran pi pou vou tou capab boi. Couté moin mo zami é vou va gagnin dolo.'"

23Lion ki té le roi ouvri so la djole. Li rigi, la terre tremblé aforce li parlé fort; li batte so flan avé so la tchié, ça té résonnin com 24ein gros papa tambour yé gagnin dan cirque. Tou lote zanimo couché por terre. Li di com ça: Cré mille tonnair ! prémier là ki va vini parlé moin pou la priére; mo va fout li ein kichoge ki li va connin moin. Comme si mo pa bon boug! Où ça mo déja manjé ein lote bétail? Cé ben menti é moin mo di ké ti navoca Rénard, 25Cé ein vaillant ti boug; li raison, i fo vou fouillé ein pi pou vou gagnin dolo tou souite! Vini ici, toi compair Bourriquet, cé toi ki gagnin pli bel la voie ici; can to parlé ya di ein trompette soldat. Ta couri partout verti tou zanimo ké moin lé Roi mo di comrnca i fo yé vini fouillé et gratté la terre pou vou gagnin dolo. Ca yé qua pa oulé vini travail, ta rapporté yé, 26ta vini drét pou mo forcé yé fé yé part louvrage ou ben payé lote zanimo dan yé place."

A force Bourriquet té contan cété li ki té gagnin pou servi gazette, li commencé braire ké ça té assourdi tou moune.

Alorse 27Bourriquet la maté é pi corcobié, li té cré li tapé fé joli kichoge; ça té rende li tou fier 1é roi té metté so confiance dan li, é pi ça té metté li en position vini commandé les otevini au nom lé roi lé Lion. Can li parti, li baissé so la tête, pi li voyé vous ein démi douzaine paire cou pié; en minme tan li donnin vou ein pétarade, ça té pareil comme si yé té déchiré la cotonnade! Ça cé so maniére salié la compagnie can li contan.

Alors, tou zanimo Bourriquet rencontré li di yé ké yé té pa vini tou souite pou gratté é fouillé la terre pou fé ein pi pou yé gagnin do lo, pou sir, lé roi lé Lion té manzé yé tou cri. Yé té tou si tellement pair ké yé tou vini, jis compair Lapin ki tapé grignotté ein vié ti boute zerbe sec.-Pas vini couté ça mo di toi, resté toujou la, é pa vini tou souite, ta oua ça lé roi a fé avé toi.-28Mo fout pas mal toi avé lé roi tou ensemb, vini tou les dé ta oua comme ma rangé vouzote. To capab couri au diab; esqué mo boi moin? Où ça mo té jamin bésoin dolo ? Pou sir, cé kichoge ki nonveau pon moin. To dija b;te, sotte animal bossale, Bourriquet ké to yé; mo jamin boi. Lapin pa boi, mo popa ni mo grand-popa té pa connin boi é corn moin cé ein vrai lapin, mo pa servi dolo. 29Lapin pa jamin fé piti sans zoreille, to tendé. Si yé navé kéke monne ki té tendé toi yé sré capab cré ké mo tein batar! Couri, passé to chimin, gran zoreille, pasqué si mo pran toi a coup de fouette ici, ma montré toi to chimin, ma fé toi trotté pli vite ké to jamin galpé dan tou to la vie, si to té connin moin comrnm oin mo connin mo minme, to sré pa rété ici, 30pou sire."

Bourriquet là oua cété pa la peine, li pran so chimin, mé mé li té pa si bête fé so fion avé so geste comme li té coutime. Li parti drét et can li rivé coté lé Lion, li di: " Mo maite, mo fé tou vou commission, tou zanimo ké yé na dan moune, tou jis compair Lapin ké pas oulé tendé raison. Li di li pa bísoin dolo é li fout ben tou dolo yé na dan moune. Ça yé ki bésoin dolo, yé capab couri cherché li. Dé plis ké si vou pa contan, la pran vou, a coup de pié é fé vou trotté raide. Vou pa gagnin droit commandé li, li libre, libre comrnla ir, 31li pu gagnin maite, jis 32Bon Djié.'

Can lé roi tandSé ça li di ein tig ki té la avé ein l'ousse couri cherché compair Lapin, rété li, minnin li ici tou souite. " Pran garde, vouzote manzé li en route, pasqué vou va trapé ein tourné comme vouzote jamin trapé encor, mo garanti vouzote ké 33ma montré vouzote coman cabri porté la tchié; vouzote tendé, hein ? Eh ben ! couri astér."

Yé parti, yé voyagé bon boute avan yé rivé. Tou tan la, les ote zanimo té apé fouillé dir, chakenne té gagnin so part louvrage, minme yé té quitté ein bon morceau, pou la tâche compair Lapin, avé ça yé ki té couri pou rété li. Yé cherché partout, dan la plaine, dan boi, en ho montague; à la fin 34ye vini bitté en ho compair Lapin ki tapé manzé emn racine 35zerbe coquin ki té gagnin plein dolo ladan.

Va connin ké lapin connin fouillé é crézé la terre, cé en ba la yé pran yé dolo dan racine.

Dan minme moment yé rivé coté li, compair Lapin té apé chanté 36ein ti chanson li té fé en ho lé roi. Li té di ladan ké lé roi té ein fouti sotte, ké li pa capab gouverné, é so fame gagnin plein marn. (Compair Lapin té apé ri li tou seul) é ké pététe apr` yé sré fini fouillé pi la, li lé roi té fé tou zanimo payé taxe pou boi dan pi la ké yé té crézé avé yé la siér! Mo pa si sotte moin, mo pa apé couri travail. Rangé les ote si yé bête, moin mo fout ben lé roi corn chien fout ben dimanche. Trala la la etc." ......

Tig la proché tou doucement é pi li di li corn ça: " Bonjoo, compair Lapin, mo mandé vou ben pardon si mo dérangé vou, mé mo pa fé par exprés. Lé roi lé Lion ordonnin moin vini pou rété vou, mo bligé couté li, vou connin: 37Ravet pa gagnin raison divan poule; cé pou ça mo conseillé von pa fé résistance, pasqué compair l'ousse et pi moin na va bligé manzé vou. Pran mo conseil, vini tou tranquillement, pététe va sorti clair; 38vou gagnin la bonche doux, va capab gagé Michié Rénard pou défende vou, cé ein bon ti navoca, li pas pran cher; anon, vini !"

Cau compair Lapin oua li té pa capab fé autrement,li laissé nofficié lé roi rété li. Yé mette la corde dan so cou é pi yé parti.

Cau yé rivé proche la où lé roi té coutime resté, yé rencontré Doctair Macaque en route. Li di compair Lapin: Mo pense to teine élève Maite Rénard, to gagnin pou payé ça cher, va ! To fouti, mo vié ; coman to yé àstér ? To pa senti kichoge kapé frédi dan toi. Ça va montré toi lire gazette é oquipé toi la politique tou lé dimanche, au lié to couri tranquillement la messe.

Compair Lapin réponde li bréf: " Mo fout ben ça to capab di, vié Macaque ! E pi ta connin: 39Béf dan poto pa pér, couto. Pai to la djole, fouti canaille, tapé sayé fé moin di tor, mé pét-éte ben la farce a resté pou toi, 40mo pencor rendi au boute quarante narpen to tendé; 41pét-éte to minme avan lontan ta batte les taons. 42Chaque chien gagnin so jou, cé tou ça mo gagnin pou di toi."

Alorse, corn yé té rivé coté 43ein gros di boi ké di vent té getté par terre, Lion la té assite au ra Ia, Tig avé l'ousse, so dé nofficier ki tapé méré compair Lapin di li: Roi, corn ça 44ala gaillard la, nou méné li."

Maite Rénard té proché tout doucement derrière compair Lapin, li di li dan so zoreille: " Can li va mandé toi 45cofair to parlè mal en ho li, di li com ça cé pa vrai, cé Bourriquet la ki menti en ho toi pou fé toi di tor. E pi flatteé li plein, 46fé li bande compliment avé kèke piti cado, ta sorti clair. Si to fé com mo di toi, ta trouvi toi ben, autrément, si to assé bête pou di tou ça ki dan to tchor, pran gar pou toi, ta sorti sale. Mo garanti toi lé roi va fé ein salmi avé toi."

" Vou pa bésoin pair, Maite Rénard, mo connin &ccedeil;a mo doi fé; merci pou vou bon conseil, mo tein navoca mo minme."

Compair Lapin 47té gagnin doutance ké ye sré vini rété li pou tou ça li té di, li te parlé si mal en ho lé roi é gouvernément; cé pou ça li té metté so pli bel nabi avé gros la chaine en or dan so cou. Li té di ein so voisin yé ké ye pélé Michié Bouki, avé ki li té gran camarade, (li té lamouré so fame avé so fie é li té dan la mison compair Bouki com si li té ché li) oui, li di compair Bouki: " Vou mandé moin oé mapé couri faro comme ça; eh ben! mo va pa tardé couri coté lé roi et, com 48cé la plime ki fé zozo, cé pou Ca mo billé moin faro comrnv ou oua; ça toujou fé bon effet avé moune ki fier é ki béte.

Can lé roi té paré pou comancé procés compair Lapin, li di so garde méné prisonnier la pou li jigé li.

Alorse compair Lapin vanceé, li di com ça: " O Lion, mo cher Maite, to fé di vini, ala moin, ca to oulé?

Lion la di li corn ça: " Mo gagnin pou condané toi, pasqu6é 49to tro connin batte to la djole en ho moin, é pi to té pa oulé travail pou fouillé pi napé fé pou boi. Tou moune apé travail, jis toi, é can mo voyé Bourriquet cherché toi, to di li ké mo té ein bon arien é ké to sré méné moin a coup fouette. Ta connin ké si yé dja mette fouette en ho to do, moin mo té jamin taillé, minme mo défin moman té pa fouti touché moin. Ça to gagnin pou di, zoreille lorgue kapé pande; mo pense cé a force chien tayo coursé toi ké to zoreille si longue, parlé tou souite, ou ben 50ma crasé toi com ein plaquemine ki ben mir."

Compair Lapin té pa perdi so sangfroid, li té connin tou ça 51cété ein gros di vent ki pa méné la pli ni tonnair. Li froté so né avé so dé patte, pi li grouillé so zoreille, li terné é pi li assite é li di: " Lé roi, cé la jistice en ho la terre, corn Bon Djié jiste dan so saint Paradis ! Gran roi, 52vou ki brave passé nouzote tou ensemb, va tendé la verité: Can vou voyé Bourriquet coté moin, li ki plis Bourriquet ké tou Bourriquet yen a den moune; li vini la mison can mo té malade. Mo di li com ça: 'ta di lé roi ké mo ben chagrin mo pa capab couri astér, mé ala ein bel la chaine en or; ta porté ça lé roi en cado é ta di 53ma gagé quarante donze lote zanimo pou travail dan mo place pasqué ta di li cé kichoge tro vécessaie gagnin ein pi, cé la vie ou la mort é nou pa capab fé sans ça. Yé na jis ein gran roi com li ki té capab gagnin ein pareil lidé é assé la tete pou sauvé nou tou. Ça vou cré li di moin? Li réponde moin ki li té fout ben la chaine l'or, li pas manzé ça li; 54si mo té donnin li ein la manne mai ou ben di foin, oui li sré manzé, mé la chaine! pét-éte lé roi té attelé dan chari ave minuve la chaine la li ti ben faché porté li.' E pi li parti é li di moin: 'va toujou, popa, mo va rivé anvan toi; ta connin ké 55Bef ki divan toujou boi dolo clair. I887.] Louisiana Folk-Lore. Io7 Mo pense Ii te oule di ké li sre parlé avan yé té gagnin la chance tendé moin. Com 56mo lé lé roi cre mo pa apé fout li dé blague, mo gagnin ein temoin ki té la, ki tendé tou mo conversachion. Si 1é roi oule gagnin la bonte coute li, 571a tendé pareil com ca mo sorti di li.'" Alorsé compair Lapin salié lé roi é li vini mette la chatne lér dan so cou é pi li assite on coté é li souri, tan li té sir ke so cado té fe ein bon neffet pou idé li sorti clair dan so tracas.

Alorse Lion la di maite Rénard parlé vite: " Mo connin tou zaffair la, si to vini ici pou menti, ma cassé to cou, to pa bésoin balance to la tchié é fe la grimace, com si tapé manzé fourmi. Anon, hourra! parlé, mo pa gagnin tan."

" Mo cher Maite, di Renard, mo va di vou tou com Sa te; compair Lapin ké vou oua ici, cé rneilleir zami ké vou gagnin- La preve cé ké li porté ein gros la chalne l'or pou fé vou cado; jamin va oua ein Bourriquet fé ca, cé pa pet-ete. Mo di vou ké li ce pli gran paillasse dan moune; 58Dan Rice pran virgt et un ans pou dressé ein Bourriquet. Li di can minme yé donnin li $Ioo,oco-59li papé recommencé jamin encor, jamnin la entrepran ein pareil job; li lainnim mié dresse cirquante mille lion 60pasqué ya manze li tou souite, ou ben la fé kichoge dé bon avé ye. Alorse, pou di vou, Michié Lion, vou ki roi tou zanimo, minme Bourriquet la, ké vou té voyé pou representé vou ninteret, 61vini menti en ho vou, é compair Lapin, li blan com la neige. Malgré Doctair Macaque dan vou confiance, cé li kapé gouvernin en cachette é consellé tou moune é metté yé en revolte contre lé vou pou fe ein ote gouvernernent, ou minme Doctair Macaque avé Bourriquet gognin pou gouvernin dan von place can ya reissi fou vou dihor. Cé ca yapé sayé dipi lantan, é cé ca moin avé compair Lapin té oule di vou."

Can lé roi tendé ça, li di: "Cé bon, mo contan vouzote di moin La. To capab couri toi avé compair Lapin, mo tchombo li quitte."

Mé pendau y? tapi fe procés la, Doctair Macaque avé Bourriquet té pensé La té pa sain pou yé tou lé de. 62Ouchon ! yé té dija loin, y?é chappé can yé oua ça té apé chauffé manvais coté, 63yé fout yé can raide, personne pa oua coté yé passe, aforce yé te ben cache.

Apris ça, compair Lapin é Maite Renard tou lé dé reste dan minme paroisse ou lé roi lé fé so residence. Maite Renard sé to depite ou so premié comis, é lote té 64maite d'equipage; cé li ki commande tou monne é fe tou lesotes travail pou fini fouille pi la ave ye patte.

A la fin, pi la te fini net! Tou zanimo pran boi é ye tou te vini gaillard encor. Ça fe Lionne vini gaillard aussi, é keke tan apre ca, li fe douze piti ki te jaune com l'or, ye te tou pli joli l'ein ke lote. A force lé roi té contan, li pardonnin tou ca ki te condanné dan penitentiaire, Fa ye ki te exile aussi li permette ye vini encor. Cau li donnin ye la grace, li di ye couri boi dolo dan pi la.

Alorse, vou pet-y-cre ke Doctaire Macaque ave so complice Bourriquet tou lé de sorti dan ye trou é ye vini encor parmi les ote; me ye pran espionnin é djette tou ca ki te ape passe ou tou ça ye di. Ein jou ye sencontre Maite Renard ki te ape parle zaffair gouvernement pou augmente taxe. Li ave cornmpair Lapin, ye te trouve nave pa asse l'argent dan tresor piblic pou ye te vini riche vite.

Can Doctair Macaque oua ye tou lé de ensemb, li pran souri. Li vance cote ye, li salié, é pi li di: "Anon ! blié tou ca ki te passe. 65Ce pa la peine nou couri cherche tou vie papier laye, annon fe camarade é vive tranquille comrnb on voisin." Vou te cre ye trop bon camarade can ye separe.

Doctair Macaque di so padna Bourriquet: " To oua, de boug laye, compair Lapin avé Maite Renard, cé de canaille, mo gagnin pou oua ye boute, ou ben ya bimin moin; ce tou ça mo connin.

Com compair Lapin te di li te pa jamin boi dolo, can Lion te jige li, lé roi te di li: " Pran gar to pa jamin saye boi dan pi la, molé oua si ce vrai ke to jamin boi, é mo ordonnin tou moune dyette toi."

Vouzote 66palé cré moin si mo di vouzote ke cé la vérité Lapin pa jamin boi dolo, yen a toujou assé pou ye dan zerbe yé manzé. Me jis pasqué yé té defend li boi dan pi la, compair Lapin te envi. Toul es ote zanimo te tan vante dolo la cornli te clair, cornl,i te bon, ca té donnel i soif soif; tou moment, li té altere corn sil li té manzé 67la vianne sale ki te ben pimente.

Alorse li di com La: "Mo fout pas mal, ma couri boi a soir minme, mo oulé oua La ka péché moin, mo assem alin pou yé pa trape moin. E pi si ye trape moin ma toujou trouvé 68protection fie 16 roi; ce mo Dombo, la toujou trouve keke moyen pou pa ye tracasse moin, pasque li capab fe boucou ave so popa lé Lion."

Li fe com li di, tou lé soir, li te couri boi plain. Mé a la fin li ée oule boi dan jou aussi.

Ceté ein drole pi, so dolo te pa semb lote dolo, me li té connin soule pareille comrno uiski. Selement, au lie rende ein moune malade, apre chaque bitire vou te trouve vou boucou pli gaillard. 69Tou Sa ye ki te vie te ape vini jene encor; minme leguime ke ye te rose dan jardin ave dolo la. aussi vite vou coupe ye, lendimin ye tou pousse encor pli bel ke jamin.

Can compair Lapin commence oua bon neffet dolo la, li di com ça: " I fo mo gagnin pou dan jou aussi, Sa fe boucou di bien, é com mo boucou pli vie ke fie lé roi, fo mo vini aussi jeine ke li. Laisse moin fe, mo va range La. Di pa arien."

&Cedil;a fe can li ti fe noir, li pran 70so piti calebasse ki te tchombo a pe pres de bouteil, é li couri cote pi la, é li rempli so calebasse. Me li te pran si ben so precaution ke la gard ye te mette tou lé soir au ras pi te jamin oua arien.

Doctair Macaque ave Bourriquet te fe la gard tou tan pasqué ye te pa capab blie coman compair Lapin te trompe ye si ben dan so proces. Aussite ye té fe serment ke ye sre trape li. Mé tou La ye te fe ye perdi yé la peine é ve tan. Enfin ein bon jou Doctair Macaque vini trouve Bourriquet so camarade é li di li:

" Vini la mison cote moin, ma montre toi ein kichoge." Li fé li oua ein ti Bonhomme Godron. " Ce ave La mo 1é trape gaillard la. Foi cila, com mo va capab prouve ke li coupab, mo va gagnin tou so l'agent, ke lé roi sra confisque pou donnin nouzote, çi nous denoncin li."

Ye pran Ti Bonhomme la, ye mette li dan ti chimin ou compair Lapin te blige passe au ra, au ra do lo, é pi ye parti. Ye connin ye te pa besoin djette; Ti Bonhomme Godron te fe so zaffair san moune te besoin ide li. Mo pa connin si compair Lapin te doute kichoge, li vini ben tar soir la.

Jamin li te rive minme lhere, me li te toujou gagnin dolo, é ye te pa capab trape li. Can li rive soir la ye te pose Ti Bonhomme Godron, li oua ein kichoge ki noir. Li garde li lontan, li te jamin oua arien corn ca anvant. Li tournin tou dret é li couri couche.

Lendimin soir li vini oua encor; li proche pli proche, li garde lontan, 71li soucouye 72so la tete. Dan minme moment ein 73grounouille sotté dan dolo: 74 Tchoappe. Compair Lapin crase a force li te pair: dan de sot li te rendi cote li. Li reste trois jou sans vini, é Doctair Macaque é Bourriquet te comance desespere, ye te comance cre ke cete vrai compair Lapin te pa boi dolo di tou. Me siffit li te prive ca té donnin li encor pli envi boi.

" Oh tiens! li di, mo fout ben! ma risque, mo gagnin ein pe l'agent ici, me 751a restan mo fortine caché dan 76gran zer-once. Si ye trape moin ma paye la police é ye va lache moin, é pi mo gagnin la protection fille lé roi-tou lé soir, li vini dan mo la chambre-mo connin 77li lainmin moin com cochon lainmin la boue. Si li pa fe kichoge pou moin, ça t ben drole. E pi mo toujou dresse la police pou li laché ein nomme can nomme la gagnin l'agent, é mo pensé ye va pa fe nexception pou moin, pasque ye sre perdi l'agent, mo sre donnin ye.

Alorse Sa te rassire li, li parti lé soir, li te fe ein bel clair la line; moune te promenin tar jou la, pasqué cété la fin printemps. 75Chevrefeille te bome l'air, moquair te ap? chante dan pacanier; ye nave ein ti divent ki té fe feille nabe danse, Sa te peche personne tende li marche.

Can li parti, tou moune té couche, jis 79chien ki tape jape apres gros niage ki te ape galpe divan di vent. " Ce mo tour aster, moin compair Lapin, mo gagnin pou boi, me ein boi complete.

Can li rive cote Ti Bonhomme Godron, vie Ti Bonhomme te toujou la. Li te fe chand dan la journin e godron la te mou. Compair Lapin garde li é li di: Hum ! Hum, ya assé lontan to dan mo chimin, mo pa vini pou boi, ce ein kichoge mo jamin fe, me mo lé baingnin a soir; sorti dan bmo chimin. To ve pa reponde, heiné Mo di toi mo oule baingnin, noiraud.

Bonhomme Godron pa reponde, La te fe compair Lapin en colhre; li fout li ein tape, so la main resté colle.

" Lache moin, ou ben mo va fout toi ave lote la main." Bonhomme Godron pa reponde, li fout li cam ave lote lamain, li reste colle aussite.

" Ma fout toi coup pie, si to pa lache moin, fouti coquin !"

Li fout li, me pie la reste colle aussite é pi lote pie aussite.

Alorse, li di: " Tape tchombo moirn pou yé fe mauvais kichoge ave moin; vouzote ape saye vole moinm; me arréte, ta oua, La ma fe ave toi. Lache moin ou ben mo va fout toi ave mo latete é ma crase to la djole."

Com li di La, hi fout li, é ein milet te pa fouti cognin fort com ca, aforce li te fache. Me so latete, mo cher zami te reste colle aussite. Li pri, hi ben pri.

Au jou, ein pe avan soleil leve, Doctair Macaque ave Bourriquet rive. Can ye oua compair Lapin la, ye ri, ye joure li. Yé pran ein charrete pou minnin li en prison. Tou di ion chimin, ye raconte tou moune corian ye te mette ein la trape pou trapé pli fame coquin ye nave dans l'inivers; cete ce fame compair Lapin ki te gate nom fie lé roi, 81li te sali so repitation hors service ke yénave pas ein prince ki te oule mamzelle Leonine, aforce compair Lapin te couri paille partout ke mamzelle Leonine té so Dombo.

Maite Renard, ki tape passe, tende tou manvais parole Doctair Macaque ave Bourriquet en ho compair Lapin; Sa fe, li di: " Oui, ce ben vrai, na pas comreni n volair peu trape ein lote volair."

Can charrette la te apé minnin compair Lapin en prison, tou Sa ye ki tape passe dan chimin voye la brique ave caillou, on compair Lapin, ye fe ein vrai paillasse ave li.

Can hi te divant lé roi, li di corm ça: " Mo oule connin La to gagnin pou di aster pou to capab sorti clair ici."

Lapin reponde: " Ça mo capab di; 82can di boi tombe cabri monte! Mo connin mo gagnin pou mouri jis ein foi, mo fout ben. Si ce mo l'agent ye oule, tou Sa ye ki vini fe ein bande conte en ho moin, mo garanti vou, ye trompe. Tan mo te lib, jamin Bourriquet ni Doctair Macaque saye gagnin train ave moin, 83cochon marron connin ou ye frotte. Mo garanti vou cé de fame scelera." " To pa doit parle corn ca divant lé roi, can mo la. Me lé roi va gagnin pou jige toi dan ein piti moment."

'' Ça mo di, li ben di, mo pare pou tende mo sentence." Apres lé roi ave tou so zami te consilte ensemb, ye trouve compair Lapin coupable, é ye condanne li a mort! Ye ordonin li sre couri en prison en attendan ye te capab trouve ein bourreau bonne volonte pou exequite li.

Le roi te pense li te debarrasse ein bougre ki trop malin pou li, é pi cété pou venge li de ce compair Lapin te compromette Mamzelle Leonine, so fie; cete ein vrai scandale. 85Ein fie ki te mince, com ein di cane é dan cinq mois apre compair Lapin te sorti clair dan so proces, fie la té tournin gros com ein bari farine; You oua ben ye nave kichoge ladan ki té pas ben !

Pendan compair Lapin te en prison, li tape zongle coman li sre trouve jou pou sorti é chape pou toujou. Li pense so zaffair te ben sale é cete pli mauvais position li te jamin trouve li. LI di com ca li minme: " Diab, tou ca 86ce pa bapteme catin, mo creben mo fouti! Enfin, com mo lasse boucou, si mo 87dromi, La va fe moin di bien. Li couche pa terre, é ein piti moment apres li te ape ronflé. Li pran reve bel Leonine, fie lé roi tape fe li signe pou di li pa besoin pair, li va range tou ça; alorse li reveille contan.

88A la barre jou, jolié la vini ouvri la porte so la prison, e pi li di li: " Ye trouve ein bourreau bon volonté pou exéquité toi, mé avan, ye gagnin pou coupe to zoreille, ce Bourriquet ki offri so service pou voye toi dan lote moune. Pran courage, mo vie; La fe moin la peine pou toi; to tein bon gaSon, me si to te pa risque si souvan, to té pa la ou to ye. To connin: ' pran gar vo mie passe pardon,' aster li trop tar. Bon voyage, mo camarade !"

Dan minme moment la, sherif la vini ave so depité pou menin li ou ye te doi fe li mouri. Ye rive au bor ein ti la riviere; l'ecore té apic é ye te gagnin gran nabe, zerbe é pi zeronce partou. Ye choisi ein ti place clair.

Can ye rive, nave plein mouve: Madame, Michie, plein nenfant. Tou te vini pou oua coman yé sre tchue compair Lapin. Roi té la ave so famille. Mamzelle Leonine, fie lé roi, té la aussite. 890h! me li te bel, ave so chive tou bouclé ki té claire comrnl' or dan soleil! Li te gagnin ein robe la mousseline blanc com la neige, ave ein cintire riban ble, é pi ein couronne de rose en ho so la tete. Zié tou moune te braque en ho li. A force li té bel. ye blie compair 90Lapin net, 91ki te ape tremble com ein feille liard. 93Oui, oua, li te chagrin fini quitte in si gran fortine é ein si joli fame com fie lé roi.

Ça ki té fe pli la peine, ce can li pran pensé pét-ete Doctair Macaque ou ben Bourriquet té maié ave Mamzelle Leonine sito li sre mouri, pasque tou lé dé te vante yé ke compair Lapin te dan ye chimin; sans li, ye te di pet-ete te na lontan zaffair te fe.

Alorse lé roi di: " Anon fini ave tou La; vance Bourriquet cote compair Lapin lire li so sentence."

Le roi te 93donnin li so choix pou choisi so la mort com li te oule: neye dan riviere la ou ben bourle vivan, ou ben penne dan nabe, ou ben coupe so cou ave ein sabe.

" Oui, oui, di compair Lapin, 94tou La ensemb, ou ben l'aine ape l'ote; si La fe vouzote tan plaisir mo mouri, mo ben, ben contan. Selement, mo té pair vouzote te jette moin dan gran zeronce; La té dechire mo la peau, no te soufri trop lontan, é pi serpen avé dgiepe té pique moin. Oh! non, non, pa La ditou ! Di lé roi fe tou, tou, cepte jette moin dangran zeronce pou l'amou Bon Djie dan ciel ki gagnin pou jige vouzote com vouzote jige moin.

"

Yé fe si bande di train: "95Ça La ye, di lé roi ki te proche au ra ave Mamzelle Léonine, so fie, ki te vini pou oua si compair Lapin te mouri comrnei n brave, di moins, ce Sa tou moune te cre, me cete pou donnin li courage é rassire li. Can li te dan prison Mamzelle Leonine te fe di li, can minme la corde te dan so cou, li sre rive en tan pou ote li e sauve li, pasque li té linmin compair Lapin plis ke tou kichoge dan moune.

Ye raconte lé roi avé Mamzelle Leonine La compair Lapin te di é comrlni te pair ye jette li dan zeronce, li té pair tro souffri. 96Mamzelle Leonine vance, li di: "Popa, mo gagnin ein grace pou mande vou, mo connin vou hai compair Lapin, é moin aussite, pasque li gate mo nom: eh ben! mo lé fe vouzote tou oua tou La ye di te menti. Mo lé oua li souffri pou tou so conte, é mo mande vou ke ye jette li dan zeronce é quitte li pourri la, ce ein asse bon place pou ein canaille com sa."

Alorse, tou moune batte ye la main, aforce ye te contan. " Fout li, fout li, ce la minme fo ye fout li," di lé roi, "fo li souffri, anon, vite, hourrah vouzote."

Aster ye pran compair Lapin a cate, ye balance li ein foi: pove djabe la te ape crie: " Non, non, pa dan zeronce, dan di fe, coupe mo cou, pas dan zeronce."

Ye di: " de foi."-"Jesus, Marie, Joseph, pa dan zeronce !"

Troi foi, Vap! ye voye li dan ein gran talle zeronce.

Com compair Lapin tombe dan so payis, li assite, li gratte so nin, soucouye so zoreille, é pi li di: " Merci, tou moune, mo te pa cre vouzote te si bete, me 97ce la minme mo moman te fe moin, mo che moin ici, adieu, tou vouzote, mo connin ou mape couri."

Mamzlle Leonine aussite te contan, li té connin ou li sre contré compair Lapin.

Ca prouve vouzote ein kichoge, ke compair Lapin te ein niprocrite é li plaide faux pou gagnin vrai, ça prouve vouzote aussi ke can ein fame lainmin ein nomme, la fe tou La nomme la oule, é fe tou La li capab pou sauve nomme la, é nimporte ou nomme a couri fame a couri joinde li-Ce pou La ye di ke 98nimporte kichoge emn fame oule, Bon Djie aussite.

99Com moin mo te la can tou Sa rive, ye voyé moin ici pou raconte vouzote Sa.

100Mo fini.


Prepared By

Home Page
Anthology of Louisiana Literature